Potrebno je ozbiljno razmotriti sve opcije kada je u pitanju izgradnja autoputa, jer iako je to preduslov za rast BDP-a, brži razvoj turizma i drugih grana, postoji opasnost od značajnijeg povećanja javnog duga. U Preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike u narednoj godini, u dijelu koji se odnosi na saobraćaj, Centralna banka navodi da je među glavnim rizicima opasnost od značajnijeg rasta javnog duga u slučaju izgradnje autoputa, kao i finansijska održivost, imajući u vidu visoku cijenu modernizacije saobraćajne infrastrukture. Među rizicima su i neadekvatan nivo bezbjednosti u saobraćaju, jer je broj nesreća na putevima i dalje visok. Pored ljudskog faktora jedan od glavnih razloga je nedovoljno bezbjedna putna mreža u Crnoj Gori. Problem u ovoj oblasti je i nizak nivo tehničko tehnološke opremljenosti infrastrukture i zaposlenih, kao i niska zainteresovanost kvalitetnih investitora za kapitalno intenzivne investicije, dugog roka otplate i niskih profitnih marži.
Potrebno je ozbiljno razmotriti sve opcije kada je u pitanju izgradnja autoputa, jer iako je to preduslov za rast BDP-a, brži razvoj turizma i drugih grana, postoji opasnost od značajnijeg povećanja javnog duga, smatraju u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG).
U Preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike u narednoj godini, u dijelu koji se odnosi na saobraćaj, Centralna banka navodi da je među glavnim rizicima opasnost od značajnijeg rasta javnog duga u slučaju izgradnje autoputa, kao i finansijska održivost, imajući u vidu visoku cijenu modernizacije saobraćajne infrastrukture.
Među rizicima su i neadekvatan nivo bezbjednosti u saobraćaju, jer je broj nesreća na putevima i dalje visok.
"Pored ljudskog faktora jedan od glavnih razloga je nedovoljno bezbjedna putna mreža u Crnoj Gori", ocijenili su iz CBCG, prenosi agencija Mina biznis.
Problem u ovoj oblasti je i nizak nivo tehničko tehnološke opremljenosti infrastrukture i zaposlenih, kao i niska zainteresovanost kvalitetnih investitora za kapitalno intenzivne investicije, dugog roka otplate i niskih profitnih marži.
Kao strateški pravac razvoja, CBCG preporučuje nastavak unaprijeđenja saobraćajne infrastrukture kroz korišćenje svih raspoloživih izvora finansiranja i oblika sufinansiranja.
U toj instituciji smatraju da treba kontinuirano raditi na podizanju stepena bezbjednosti saobraćaja na viši nivo i podizanju kvaliteta postojećih saobraćajnih usluga i uvoditi nove, modernije usluge sa ciljem generisanja većeg prihoda, ali i zadovoljstva potrošača.
"Povećavati ulaganja u tehničko tehnološki nivo opremljenosti željezničke infrastrukture, naročito u kvalitet mreže, kako bi se povećala prosječna brzina i smanjila kašnjenja u saobraćaju. Sanirati kritične tačke sa ciljem smanjenja broja saobraćajnih nesreća", navodi se u Preporukama.
Iz CBCG navode da je potrebno poboljšati održavanje najfrekventnijih saobraćajnica u zemlji.
"Obimne padavine u zimskom periodu u Crnoj Gori dovode do pojava klizišta i odrona u ugroženim područjima. Iz tog razloga kao posebna mjera predostrožnosti treba da bude blagovremena sanacija identifikovanih rizika i obezbjeđenje adekvatne saobraćajne opreme u slučaju elementarnih nepogoda", objasnili su iz CBCG.
U toj instituciji smatraju da treba raditi na poboljšanju infrastrukture u željezničkom saobraćaju, završiti posljednju fazu restrukturiranja željeznice, odnosno privatizovati pojedine djelove željezničkog sistema.
"Potrebna su ulaganja u željezničke veze kako bi se povećala prosječna brzina i smanjila kašnjenja u saobraćaju, u ekstremnim zimskim uslovima", kazali su iz CBCG.